Bosančica Moderna

Bosančica Moderna · besplatni font

BOSANČICA
MODERNA

Bosančica — pismo stare Bosne, od Povelje Kulina bana do begovskih pisama — u savremenoj geometrijskoj formi. Dvanaest stilova, Mono rez za terminal, Nerd Font za programere, vlastiti brojevi i simboli, historijske varijante slova. Kucaš latinicu ili ćirilicu — ispisuje se bosančica.

Preuzmi font
zip · 17 MB · v1.610 · svi fontovi, Mono, Nerd Font, webfont i vodič (PDF)
Bosna i Hercegovina
POKLON BOSANSKOM NARODU
Poklon bosanskom narodu · Mujo Murić · Cazin, 2026.

AZBUKA

Azbuka s latinskim i ćiriličnim parom — nauči čitati bosančicu

Aa
A a · А а
Bb
B b · Б б
Vv
V v · В в
Gg
G g · Г г
Dd
D d · Д д
Ee
E e · Е е
Žž
Ž ž · Ж ж
Zz
Z z · З з
Ii
I i · И и
Jj
J j · Ј ј
Kk
K k · К к
Ll
L l · Л л
Mm
M m · М м
Nn
N n · Н н
Oo
O o · О о
Pp
P p · П п
Rr
R r · Р р
Ss
S s · С с
Tt
T t · Т т
Ćć
Ć ć · Ћ ћ
Uu
U u · У у
Ff
F f · Ф ф
Hh
H h · Х х
Cc
C c · Ц ц
Čč
Č č · Ч ч
DŽdž
DŽ dž · Џ џ
Šš
Š š · Ш ш
Đđ
Đ đ · Ђ ђ
Љљ
LJ lj · Љ љ
Њњ
NJ nj · Њ њ

Veliko slovo se kuca velikim, malo malim — malo se ispisuje kao umanjeno veliko (small caps), kao na starim natpisima u kamenu. Za strane riječi tu su i Qq Ww Xx Yy (Q W X Y).

KAKO SE KUCA

Kucaš latinicu ili ćirilicu — ispisuje se bosančica

Velika slova daju pune forme, mala slova umanjene — SARAJEVO i sarajevo.
Velika slova daju pune forme, mala slova umanjene — SARAJEVO i sarajevo.
DŽ i dž se automatski vežu u jedno slovo: džamija, Džemal, DŽEP.
DŽ i dž se automatski vežu u jedno slovo: džamija, Džemal, DŽEP.
LJ i NJ kucaš prirodno: ljepota, njegovati — ili ćirilično Љ i Њ jednim znakom.
LJ i NJ kucaš prirodno: ljepota, njegovati — ili ćirilično Љ i Њ jednim znakom.
Радо и ћирилицом: Сарајево, Босна и Херцеговина.
Радо и ћирилицом: Сарајево, Босна и Херцеговина.
Naglasci i dijakritika (v1.596): mũk · lĩk · vȑba · dánâs — Option+e pa a daje á; tu su i ç ñ ś ź.
Naglasci i dijakritika (v1.596): mũk · lĩk · vȑba · dánâs — Option+e pa a daje á; tu su i ç ñ ś ź.
Brojevi i znakovi su vlastiti: 1189. godina, 100%, pitanje? uzvik! @ € $ # & *
Brojevi i znakovi su vlastiti: 1189. godina, 100%, pitanje? uzvik! @ € $ # & *

Zamka: u riječima poput „nadživjeti“, gdje se d i ž slučajno sretnu, isključi ligaturu za tu riječ (u Pagesu i Wordu kroz postavke fonta; na webu: font-variant-ligatures: none).

HISTORIJA

Historija bosančice — devet stoljeća pisma

Bosančica je pismo stare Bosne. Njime su pisane povelje banova i kraljeva, knjige krstjana i fratara, pisma begovskih kuća — i klesan kamen stećaka.
Bosančica je pismo stare Bosne. Njime su pisane povelje banova i kraljeva, knjige krstjana i fratara, pisma begovskih kuća — i klesan kamen stećaka.

Na tlu srednjovjekovne Bosne susrela su se četiri pisma: grčko i latinsko, glagoljica i ćirilica. Ćirilica je postala domaće pismo — i tu se, stoljećima oblikovana bosanskom rukom, profilirala u posebnu varijantu: bosansku ćirilicu, danas najpoznatiju pod imenom bosančica1,2. Njena posebnost vidi se na prvi pogled: slovo đerv, zaštitni znak pisma, kojim su zapisivani glasovi đ i ć; slovne forme kojih drugdje u ćirilici nema; i jednostavnost — dok je ostala ćirilica nad slovima nosila mnoštvo znakova, bosančica je zadržala samo titlu1. U nauci se naziva i zapadnom ćirilicom; u užem smislu ime označava brzopis 15.–19. stoljeća, a razvoj pisma prati se od 11. stoljeća1,2.

10.–12. st.
Humačka ploča — najstariji ćirilski spomenik Bosne i Hercegovine, uklesan na Humcu kod Ljubuškog; nauka je najčešće smješta u 11. stoljeće, a o tačnoj dataciji rasprava još traje3.
29. 8. 1189.
Povelja Kulina bana — najstariji poznati službeni akt pisan narodnim jezikom na cijelom slavenskom jugu2,4: ban Kulin jamči Dubrovčanima slobodu trgovine po Bosni. Ispisao ju je „Radoje banov pisar“; sačuvana je u tri primjerka — jedan, po mnogima izvornik, u Sankt Peterburgu, dva u Dubrovniku5.
1393.
Batalovo evanđelje — za bosanskog dostojanstvenika, tepčiju Batala Šantića, piše dijak Stanko Kromirijanin; sačuvani listovi danas su u Sankt Peterburgu6.
1404.
Hvalov zbornik — krstjanin Hval — pripadnik Crkve bosanske, samostalne crkve srednjovjekovne Bosne — ispisuje i oslikava za vojvodu Hrvoja Vukčića najljepše iluminirani rukopis te crkve, danas u Bologni7. Istom je vojvodi glagoljaš Butko upravo tih godina pisao Hrvojev misal — Bosna je pisala na dva pisma8.
1404.
Kočerinska ploča — u Kočerinu kod Širokog Brijega klesari ispisuju epitaf Vignja Miloševića: 25 redova, jedan od najdužih natpisa ispisanih bosančicom — a njome su progovorili i mnogi stećci9.
1611.
Divković, „Nauk krstjanski“ — bosanski franjevac Matija Divković štampa u Veneciji prvu knjigu bosanskog autora na narodnom jeziku i bosančici; za nju su livena posebna bosanička slova10.
15.–19. st.
Krajišnička pisma — age i kapetani Bosanske krajine stoljećima vode prepisku bosančicom; sačuvano je na stotine pisama2,11.
do sred. 20. st.
Begovica — u muslimanskim porodicama pismo živi u privatnoj prepisci kao „begovica“ ili „begovsko pismo“; kako su ga posebno njegovale žene, zvali su ga i „žensko pismo“. Sačuvano je pismo sina majci iz 1953. godine12.
2016.
UNESCO — stećci, kameni svjedoci bosančice, upisani su na Listu svjetske baštine: 28 nekropola u četiri države13.
2026.
Bosančica Moderna — pismo dobija savremenu digitalnu formu. Priča ide dalje.

Od banske kancelarije do begovske avlije — devet stoljeća. Bosančicom su pisali vladari i dijaci, krstjani i fratri, klesari, kapetani Krajine i begovske kćeri. Malo koje pismo u Evropi može ispričati takvu priču.

ČIJA JE BOSANČICA?

Mirno, činjenicama

O bosančici se i danas čuje svašta: da je „samo srpska ćirilica“, da je „zapravo hrvatska ćirilica“, pa i da s Bosnom nema prave veze. Nauka na sve to odgovara mirno — činjenicama.

Jeste ćirilica — i to niko ne krije. Bosančica je varijanta ćirilice: tako je opisuju svi ozbiljni izvori, i bosanski i hrvatski i međunarodni1,2. Ali varijanta s vlastitim licem — posebnim slovima, pojednostavljenim nadrednim znacima, prepoznatljivim formama. Spor koji se oko nje vodi nikada nije bio paleografski. Bio je i ostao — spor o imenu2.
Imena su se mijenjala — pismo nije. I sam Divković je 1611. svoja slova zvao „srpskim“ — dok mu je mletački štampar za istu knjigu lio najmanje deset slova kakvih u drugim ćirilskim štamparijama nije bilo10. U Dalmaciji su isto pismo zvali „arvatskim pismom“ i „poljičicom“; nauka ga je kasnije krstila kao bosanicu, bosančicu, bosansku ćirilicu, zapadnu ćirilicu, hrvatsko-bosansku, bosansko-dalmatinsku…2 Toliko imena za jedno te isto pismo ne govori ništa o pismu — a mnogo o vremenima koja su ga imenovala.
Pisale su ga sve vjere stare Bosne. Krstjani Crkve bosanske njime su ispisivali svoje zbornike7; franjevci njime štampali nauk za narod10; dubrovačka kancelarija njime vodila prepisku s bosanskim dvorom1; u muslimanskim kućama živjelo je kao begovica do u 20. stoljeće12. Pismo koje su stoljećima dijelile konfesije jedne zemlje ne može biti ekskluzivno vlasništvo nijedne nacije.
Prisvajanja su mlađa od pisma — stoljećima. Nacionalne atribucije — i ona koja bosančicu proglašava isključivo „hrvatskom ćirilicom“, i ona koja je svodi na puku „zapadnu varijantu srpskog brzopisa“ — rođene su u filološkim školama 19. i 20. stoljeća, u doba kada su se nacionalne ideje gradile i na baštini2. Pismo je tada već imalo sedam stoljeća života na bosanskom tlu. A u onome bitnom i jedna i druga škola priznaje isto: posebnu, prepoznatljivu varijantu ćirilice zapadnog areala2.
Čija je, dakle? Bosanska — po tlu na kojem je nastala, trajala i najduže se očuvala11; i svačija — po svim rukama koje su je pisale. Bosančici ne treba mit da bi bila naša. Dovoljna joj je istina: povelja iz 1189., kamen stećaka, venecijanska štampa iz 1611., begovska pisma do jučer. Ovaj font je nastavak te priče — ne spomenik, nego živo pismo.

VARIJACIJE SLOVA

Alternativne historijske forme — stylistic setovi ss01–ss15

Slovo O — tri lica
osnovno · blagi ovalBOSNA OKO MORE
ss01 · tradicionalno (disk)BOSNA OKO MORE
ss03 · okruglo (pun krug)BOSNA OKO MORE
T · Š · P — tradicionalni zupci
osnovno · rotirane formeŠTAP TOPLO PRIČA
ss02 · tradicionalni zupciŠTAP TOPLO PRIČA
Č · L · F · Đ — uglaste forme
osnovno · tradicionalne (v1.400)ČELO FILĐAN LUKA
ss04 · uglaste formeČELO FILĐAN LUKA

PRVOBITNE I PROBANE FORME

ss05–ss15

Prvobitne forme — E · S · D · N · Ž · Ć · X · Љ · Њ
osnovno · nove formeSVJEŽE GNIJEZDO ĆUDI X
ss05 · sve prvobitne odjednomSVJEŽE GNIJEZDO ĆUDI X
ss10 · samo N (svako slovo ima svoj set)SVJEŽE GNIJEZDO ĆUDI X
Slovo K — rastavljeni lukovi
osnovno · stablo i lukKAMEN KULA KRUG
ss06 · rastavljeni lukoviKAMEN KULA KRUG
Slovo G — glagoljska kvačica
osnovno · čista gama (prvobitna)GRAD GORA GLAS
ss13 · glagoljsko G s kvačicomGRAD GORA GLAS

UKLJUČI VARIJACIJE

Korak po korak — po aplikacijama i sistemima

SetIme u fontuŠta mijenjaPregled
ss01 · set 1Tradicionalno malo OO postaje disk s tačkomOKO
ss02 · set 2Tradicionalni zupciT, Š i P u starim uspravnim formamaŠTAP
ss03 · set 3Okruglo OO postaje pun krugOKO
ss04 · set 4Uglaste formeČ, L, F i Đ u uglastim varijantamaČELO FĐ
ss05 · set 5Prvobitne geometrijske formeE, S, D, N, Ž, Ć, X, Љ i Њ odjednom vraća na forme ranijih verzijaSEĆŽ X
ss06 · set 6Rastavljeni lukovi (K)K postaje dva rastavljena lukaKRAK
ss13 · set 13Glagoljsko G (kvačica)G postaje glagoljska forma s kvačicom (v1.590–v1.600)GORA
ss07–ss15 · set 7–15Prvobitno E … Prvobitni Xjedan set po slovu iz ss05 (ss13 = glagoljsko G; pregled: ss10)SNAGA
Pages
macOS — isto u TextEdit, Keynote, Numbers
  1. Označi tekst.
  2. Format ▸ Font ▸ Show Fonts (⌘T).
  3. Klikni dugme s tri tačke gore lijevo ▸ Typography…
  4. Otvori „Alternative Stylistic Sets“ → štikliraj set.
Setovi su prikazani svojim imenima (tabela gore). Na starijim macOS verzijama umjesto tri tačke stoji zupčanik.
Pages
iPadOS
  1. Stylistic setovi nažalost nisu dostupni u Pagesu na iPadu (postoje samo ligature).
  2. Font instaliraš kroz Settings ▸ General ▸ Fonts.
  3. Za garantovan izgled: dokument uredi na Macu ili podijeli kao PDF.
Microsoft Word
Windows
  1. Brzo: Home ▸ Text Effects and Typography (A sa sjajem) ▸ Stylistic Sets — galerija s pregledom.
  2. Precizno: Ctrl+D ▸ Advanced ▸ OpenType Features ▸ Stylistic sets → izaberi broj seta.
Word pali jedan set odjednom i prikazuje samo brojeve — broj nađi u tabeli gore. Galerija traži moderni .docx format.
Microsoft Word
macOS
  1. Označi tekst.
  2. Format ▸ Font (⌘D) ▸ kartica Advanced.
  3. OpenType Features ▸ Stylistic sets → izaberi broj seta.
Kao i na Windowsu: jedan set odjednom, samo brojevi.
LibreOffice Writer
Linux · Windows · macOS
  1. Format ▸ Character ▸ kartica Font ▸ dugme Features…
  2. Štikliraj željene setove (može više odjednom!) → OK.
Od verzije 7.5 setovi nose svoja prava imena. Prečica za znalce: u polje imena fonta upiši Bosančica Moderna:ss03&ss04.
Web i terminal
CSS · kitty
  1. CSS: font-feature-settings: "ss02" (više: "ss03", "ss04").
  2. kitty: font_features BosancicaModerna-Regular +ss01 (po stilu).

Za dijeljenje dokumenta s garantovanim izgledom — na svakom sistemu, svakom uređaju — najsigurniji je PDF.

FAMILIJA

Glavna familija 12 stilova + Mono 6 + Nerd Font izdanje

ThinPovelja Kulina bana 1189
Thin ItalicPovelja Kulina bana 1189
ExtraLightPovelja Kulina bana 1189
ExtraLight ItalicPovelja Kulina bana 1189
LightPovelja Kulina bana 1189
Light ItalicPovelja Kulina bana 1189
RegularPovelja Kulina bana 1189
ItalicPovelja Kulina bana 1189
MediumPovelja Kulina bana 1189
Medium ItalicPovelja Kulina bana 1189
BoldPovelja Kulina bana 1189
Bold ItalicPovelja Kulina bana 1189

MONO — ZA TERMINAL I KOD

Bosančica Moderna Mono · uniformna ćelija

$ whoami
bosanac
$ echo "Povelja, 29. 8. 1189." | wc -w
4
# uniformna ćelija — kolone ostaju ravne

Cijela familija u jednom fajlu: BosancicaModerna.ttc (macOS) — za Windows pojedinačni .ttf fajlovi. Mono rez nosi šest stilova s uniformnom širinom znaka (bez DŽ ligature — dva znaka ostaju dvije kolone): BosancicaModernaMono.ttc. Za programerske ikone tu je Bosančica Moderna Nerd Font (BosancicaModernaNerdFont.ttc i pojedinačni .ttf).

INSTALACIJA

Preuzmi zip, instaliraj, kucaj — tri koraka

macOS
Font Book
  1. Otvori zip i dupli klik na BosancicaModerna.ttc → „Install Font“.
  2. Isto za BosancicaModernaMono.ttc i BosancicaModernaNerdFont.ttc.
  3. Font je odmah dostupan u Pagesu, Wordu, Keynoteu…
Ne instaliraj .ttc kolekciju i pojedinačne .otf fajlove zajedno — familija bi se udvostručila.
Windows
10 / 11
  1. Otvori folder ttf/ u zipu, označi sve fajlove.
  2. Desni klik → „Install“ (ili „Install for all users“).
  3. Nerd Font: isto s folderom nerd-font/.
Windows ne čita .ttc kolekcije ovog tipa — zato pojedinačni .ttf.
Linux
fontconfig
  1. Kopiraj otf/ (ili ttf/) u ~/.local/share/fonts/.
  2. Pokreni fc-cache -f.
  3. Za terminal izaberi „Bosančica Moderna Mono“ ili Nerd Font.
iPhone i iPad
iOS · iPadOS
  1. Fontovi se instaliraju kroz aplikaciju za fontove iz App Storea (npr. iFont, Fontcase) — daj joj .ttf fajlove iz zipa.
  2. Instalirane fontove vidiš u Settings ▸ General ▸ Fonts.
Web
CSS
  1. U zipu je folder webfonts/: kopiraj ga na sajt.
  2. Uključi bosancica.css i piši font-family: "Bosančica Moderna".
Varijante slova: font-feature-settings: "ss02".

U zipu je i PROČITAJ-ME.txt sa istim uputstvima, plus oba vodiča (PDF) — tamni i svijetli — s azbukom, historijom i uputstvima za varijacije.

Preuzmi font

LICENCA

SIL Open Font License 1.1

Ovaj font je slobodan. Koristi ga, dijeli ga, ugradi ga — u knjigu, aplikaciju, natpis, tetovažu. Zauvijek besplatan.
Ovaj font je slobodan. Koristi ga, dijeli ga, ugradi ga — u knjigu, aplikaciju, natpis, tetovažu. Zauvijek besplatan.

Bosančica Moderna je objavljena pod SIL Open Font License 1.1: dozvoljena je upotreba, izmjena i distribucija, i u komercijalnim projektima; sam font se ne smije prodavati samostalno, a izvedeni fontovi nasljeđuju istu licencu pod drugim imenom. Puni tekst licence je u zipu (OFL.txt). Font nema rezervisano ime — narod smije graditi dalje.

POKLON BOSANSKOM NARODU

Bosančica Moderna je poklon bosanskom narodu — bez naplate, bez registracije, bez uslova osim onih iz licence. Napravio ju je Mujo Murić iz Cazina 2026. godine, s jednom željom: da bosančica opet živi — na ekranu, u knjizi, na natpisu.

ŠTA JE NOVO

Changelog — zip uvijek nosi najnoviju verziju

  • v1.6102026-07-19Slovo G vraćeno na čistu gamu kao osnovnu formu (po feedbacku čitalaca); glagoljsko G s kvačicom ostaje dostupno kao ss13.
  • v1.6002026-07-13Tanki rezovi Thin, ExtraLight i Light (s italicima) ulaze u glavnu familiju — dvanaest stilova. Petica u novoj formi.
  • v1.5972026-07-10H s ravnim strukom, X s kapicama (prvobitni X u ss15). Naglasci i dijakritika: 56 kompozita (ȁ ȃ à á ā…), ç ñ ś ź, combining znakovi.
  • v1.5502026-07-07Dorade „1. juli“: nove forme E, S, D, N, Ž i Ć; ligature LJ/NJ i u latinici, rječnik iznimki (injekcija, nadživjeti…); prvobitne forme u ss05.
  • v1.5002026-06-11Bosančica Moderna Mono — familija za terminal i kod (šest stilova, uniformna ćelija).
  • v1.4002026-06-11Tradicionalne forme Č, L, F i Đ (ss04), Medium Italic, kolekcija .ttc; objavljeno pod SIL Open Font License 1.1.

IZVORI

Izvori i literatura

[1] Hrvatska enciklopedija (LZMK), mrežno izdanje: natuknica „bosančica“.

[2] Fikret Midžić, „Bosančica (zapadna ćirilica) kroz odabrana krajišnička pisma“, MemorabiLika 1(1), 2018.

[3] Marko Vego, „Humačka ploča“, Glasnik Zemaljskog muzeja, n.s. XI, Sarajevo 1956.

[4] Dževad Jahić, Bošnjački narod i njegov jezik, Sarajevo 1999. (prema [2]).

[5] Arhiv Federacije BiH: „Povelja Kulina bana — temeljni dokaz postojanja Bosne“.

[6] Katalog rukopisa bosanske crkvenoslavenske pismenosti (M. Kardaš i sur.), Sarajevo.

[7] Hrvatska enciklopedija: natuknica „Hvalov zbornik“.

[8] Hrvatska enciklopedija: natuknica „Hrvojev misal“.

[9] Marinka Šimić, „Jezik i pismo Kočerinske ploče“, Vitko III, 2004.

[10] British Library, European Studies Blog: „Christian Doctrine for Slavonic People“, 2014.

[11] Lejla Nakaš, Jezik i grafija krajišničkih pisama, Slavistički komitet, Sarajevo 2010.

[12] Muhamed Hadžijahić, „Građa o posljednjim ostacima bosančice u nas“, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke XI–XII, Sarajevo 1985. (s građom V. Bogićevića, 1952–53).

[13] UNESCO World Heritage List: „Stećci — Medieval Tombstones Graveyards“, dosje 1504, upis 15. 7. 2016.

Historijske tvrdnje na ovoj stranici provjerene su unakrsno u više nezavisnih izvora (juni 2026); sporne datacije označene su kao sporne, a tvrdnje koje provjeru nisu prošle — izostavljene. Stranica je složena u Bosančici Modernoj i generisana iz koda projekta.